{"id":3199,"date":"2017-02-15T15:15:42","date_gmt":"2017-02-15T14:15:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.eihp.hr\/?p=3199"},"modified":"2017-02-15T15:15:42","modified_gmt":"2017-02-15T14:15:42","slug":"odrzan-zavrsni-skup-projekta-srcplus","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/eihp.hr\/en\/odrzan-zavrsni-skup-projekta-srcplus\/","title":{"rendered":"Odr\u017ean zavr\u0161ni skup projekta SRCplus"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>
\nNa zavr\u0161nom skupu projekta SRCplus<\/span>, u Panonskom drvnom centru kompetencije, okupilo se oko\u00a0pedesetak zainteresiranih sudionika, uklju\u010duju\u0107i i Ministra poljoprivrede gospodina Tolu\u0161i\u0107a.\u00a0Sudionicima\u00a0su predstavljeni rezultati trogodi\u0161njeg istra\u017eivanja o mogu\u0107nostima uzgoja biomase za zatvaranje lokalnih lanaca topline kroz planta\u017ee kultura kratkih ophodnji. Istra\u017eivanje je sufinancirano kroz EU program Inteligentna energija Europe SRC+ <\/a><\/span>gdje je EIHP bio jedan od 10 partnera. Cilj projekta SRCplus projekta je ubrzanje razvoja lanaca lokalne opskrbe kulturama kratkih ophodnji (KKO, engl. Short Rotation Woody Crops – SRC) kroz implementaciju razli\u010ditih aktivnosti usmjerenih prema ja\u010danju kapaciteta i regionalnoj mobilizaciji glavnih dionika u lancima opskrbe na lokalnoj razini.<\/span>
\nDanas su KKO prepoznate u Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2016. godinu (NN 20\/16, 39\/2016, 91\/2016) za izravna pla\u0107anja poput ostalih ratarskih kultura, no nedostaje Zakon o kulturama kratkih ophodnji<\/em> koji \u0107e definirati na kojim \u0107e vrstama poljoprivrednog zemlji\u0161ta biti dozvoljeno podizanje planta\u017ea. Prema istom Pravilniku, jasno su definirane i drvenaste vrste koje se smatraju KKO, a to su autohtone vrste crna joha (Alnus glutinosa), breza (Betula sp.), grab (Carpinus sp.), kesten (Castanea sp.), jasen (Fraxinus sp.), topola (Populus sp), bagrem (Robinia pseudoacacia) i vrba (Salix sp.). Istra\u017eivanja projekta su bila usmjerena na uzgoj topole i vrbe nastavljaju\u0107i se na prethodna istra\u017eivanja Hrvatskih \u0161uma, \u0160umarskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i \u0160umarskog instituta u Jastrebarskom, ali i zbog prirodnih stani\u0161ta tih vrsta u\u00a0 podru\u010dju isto\u010dne Hrvatske.<\/span>
\nNa zavr\u0161nom skupu su predstavljeni scenariji mogu\u0107eg tr\u017ei\u0161ta KKO u Hrvatskoj. Sa strane ponude, prikazano je da podizanje planta\u017ee KKO ne bi bilo atraktivno za aktivnog ratara koji sla\u017ee plodored sa dohodovnim kulturama. No, kod pasivnog ratara s klasi\u010dnim plodoredom ili umirovljenog ratara koji ima pred sobom opcije prodati ili dati zemlju u najam ili je pustiti da zaraste, KKO predstavljaju privla\u010dnu opciju. Uzgoj KKO u niskom intenzitetu omogu\u0107ava dodatno zeleno pla\u0107anje, no isplativije je uzgajati KKO u intenzivnom uzgoju jer je prinos biomase po hektaru dva ili vi\u0161e puta ve\u0107i. Podizanje planta\u017ee KKO na \u201eP\u0160\u201c kategoriji zemlji\u0161ta ne predstavlja privla\u010dnu opciju zbog tro\u0161kova kr\u010denja zemlji\u0161ta od obrasle vegetacije i pripreme tla koji mogu biti i ve\u0107i od investicije u samu planta\u017eu. S druge strane, privo\u0111enje obraslog poljoprivrednog zemlji\u0161ta funkciji je rijetko kad privla\u010dna investicija, nevezano za KKO. Zaklju\u010dak je da, ukoliko se odlu\u010di za sadnju KKO samo na \u201eP\u0160\u201c zemlji\u0161tu, takvu odluku moraju pratiti dodatne mjere koje \u0107e prenijeti tro\u0161kove privo\u0111enja poljoprivrednog tla funkciji s poljoprivrednika na dru\u0161tvo, ali bez pove\u0107anja potro\u0161nje javnih sredstava. KKO su malog radnog intenziteta te se mogu promatrati i kao mjera za sprje\u010davanje nekontroliranog zara\u0161tanja poljoprivrednih povr\u0161ina, erozije, regulaciju vodnog re\u017eima i\/ili fitoremedijacije tla. Osloba\u0111anje potencijala KKO od oko 60 PJ na poljoprivrednim povr\u0161inama bi pozitivno utjecalo na prihode 39.000 OPG-ova kroz kultivaciju 215.000 ha.<\/span>
\nSa strane ponude je zaklju\u010deno da postoji potra\u017enja za KKO i to pri postoje\u0107im kogeneracijama na drvnu biomasu i industrijskim kotlovnicama, primarno u drvno-prera\u0111iva\u010dkoj industriji. Uz pretpostavku zamjene samo 20% sirovine sa sje\u010dkom iz KKO, tr\u017ei\u0161te potra\u017enje iznosi 6,24 PJ \u0161to bi opskrbilo oko 3 700 OPG-ova na 25 500 ha. Proizvodnja sje\u010dke iz KKO bi smanjila sirovinski pritisak s Hrvatskih \u0161uma, osloba\u0111anjem kvalitetnog drvnog ostatka za proizvodnju drvnih proizvoda ve\u0107e dodane vrijednosti (MDF, lijepljene plo\u010de, peleti\u2026) pove\u0107ava se konkurentnost.<\/span>
\nPro\u010delnik Uprave odjela za poljoprivredu, \u0161umarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-Srijemske \u017eupanije, g. A. Mati\u0107 je opisao svoju viziju uklapanja KKO u razvoj VS\u017d kroz aktivaciju napu\u0161tenog poljoprivrednog zemlji\u0161ta, a doc.dr.sc. Ivezi\u0107 je prikazao oko 560 parcela na istoku Hrvatske prikladne za uzgoj KKO kroz kori\u0161tenje i usluga ekosustava, uz proizvodnju biomase za energiju.<\/span>
\nMr. Dundovi\u0107 je istaknuo brojne mogu\u0107nosti kori\u0161tenja sje\u010dke iz KKO pa tako i za grijanje na\u0161ih sela koja su u\u0161orena i time prikladna za podru\u010dno grijanje. Stavio je uzgoj energije iz KKO u kontekst Grade\u010dke deklaracije koja je potpisana u sije\u010dnju 2017. godine u Grazu, a govori o potrebi za ambicioznijoj politici za smanjivanje stakleni\u010dkih plinova upravo kroz ve\u0107e kori\u0161tenje energije iz biomase. Nadovezao se dipl.ing.\u0161um. D. Pfeifer koji je govorio o povijesti planta\u017enog uzgoja u Hrvatskoj te mogu\u0107nostima proizvodnje sadnog materijala u UP\u0160 Osijek. <\/span>
\nProf. dr.sc. Antolovi\u0107 sa \u0160umarskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu je dao novu perspektivu kori\u0161tenja biomase iz KKO kroz biorafinerije i piroliti\u010dku obradu klona bijele topolovine za dobivanje bioulja i biougljena.<\/span>
\nZaklju\u010deno je da je Republika Hrvatska ima potrebe za energijom iz KKO te da postoje preduvjeti za ostvarivanje tr\u017ei\u0161ta.<\/span>
\n <\/p>\n

\"\"<\/a> \"\"<\/a> \"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a> \"\"<\/a> \"\"<\/a><\/p>\n

Izvor fotografija: www.vpz.hr<\/em><\/p>\n

Za vi\u0161e, mo\u017eete poslu\u0161ati u Emisiji za selo i poljoprivredu na HR1, emisije na zahtjev od 11. velja\u010de 2017.<\/span>
\nSRC+ tim Energetskog instituta Hrvoje Po\u017ear je organizirao ili sudjelovao u oko 15 doga\u0111aja na kojima su se razmijenile informacije i znanje s preko 350 sudionika. Izme\u0111u ostalog, napravljeni je i Priru\u010dnik o KKO koji se mo\u017ee preuzeti s poveznice\u00a0<\/span><\/u><\/a><\/span>te \u010ditav niz materijala.<\/span>
\nZadnji doga\u0111aj projekta \u0107e se odr\u017eati 27. velja\u010de 2017. u Osijeku, a za informacije pitajte: <\/span>zfistrek@eihp.hr<\/span><\/u><\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na zavr\u0161nom skupu projekta SRCplus, u Panonskom drvnom centru kompetencije, okupilo se oko\u00a0pedesetak zainteresiranih sudionika, uklju\u010duju\u0107i i Ministra poljoprivrede gospodina Tolu\u0161i\u0107a.\u00a0Sudionicima\u00a0su predstavljeni rezultati trogodi\u0161njeg istra\u017eivanja o mogu\u0107nostima uzgoja biomase za zatvaranje lokalnih lanaca topline kroz planta\u017ee kultura kratkih ophodnji. Istra\u017eivanje je sufinancirano kroz EU program Inteligentna energija Europe SRC+ gdje je EIHP bio jedan od […]<\/p>","protected":false},"author":5,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-3199","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizirano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/eihp.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3199","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/eihp.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/eihp.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eihp.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eihp.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3199"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/eihp.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3199\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/eihp.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3199"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/eihp.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3199"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/eihp.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3199"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}