ENERGETSKI INSTITUT HRVOJE POŽAR

Vijesti

Energetska obnova zgrada – detalji prijave i odgovori na ključna pitanja

Do 2026. godine uložit će se milijardu kuna u energetsku obnovu zgrada u Hrvatskoj. Od toga 700 milijuna kuna uložit će se u energetsku obnovu JAVNIH zgrada, a 300 milijuna kuna uložit će se u energetsku obnovu VIŠESTAMBENIH zgrada. To je novac koji će se uložiti u zgrade koje NISU oštećene u potresu. Pored navedenoga, temeljem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) predviđeno je još 4,45 milijardi kuna za obnovu zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom. Prvi korak je objava Javnog poziva za energetsku obnovu višestambenih zgrada, rečeno je na konferenciji ‘Od plana za oporavak i otpornost prema energetskoj obnovi zgrada’, koja se održala 29. ožujka u organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i ZGRADOnačelnik.hr.

Prezentacije o Javnome pozivu održale su Irena Križ Šelendić i Olja Milošević iz Sektora za pripremu poziva i provedbu EU projekata javnih i stambenih zgrada Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Uvjeti prijave:

  • zgrada s najmanje TRI stambene jedinice
  • mora imati upravitelja
  • mora biti jedinstvena arhitektonska cjelina
  • moguće je prijaviti i neobnovljeni dio zgrade

Intenziteti potpore:

  • izrada projektne dokumentacije (85 do 100 posto)
  • energetska obnova i usluge stručnog nadzora (60 do 80 posto)
  • upravljanje projektom i administracija (85 do 100 posto)
  • promidžba projekta (85 posto)

Na konferenciji su sudjelovali i Sanja Bošnjak, državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine; Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine; Melita Borić, pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba.

Foto: Zgradonačelnik

Održana je i edukativna panel rasprava na kojoj su sudjelovali Katija Jaram, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine; Toni Borković, Energetski institut Hrvoje Požar, Domagoj Šešok, Udruga upravitelj, zagrebački GSKG, Antonija Mlikota, predstavnica suvlasnika, Natko Bilić, Planetaris.

Na raspravi je predloženo i zaključeno:

  • dizala se mogu sufinancirati u sklopu projekta energetske obnove
  • trebalo bi produžiti rok za provedbu projekta s 2 godine na možda 3 godine
  • energetska obnova laž i muljaža? Do sada nitko nije skinuo fasadu i izolaciju jer je uvidio da je to laž i neisplativo

Cijeli tekst, raspravu i prezentacije možete preuzeti na stranici Zgradonačelnik.hr.

Podijeli

Više objava

Jesmo li na pravom putu?

Obnovljivi izvori energije ključan su dio globalne energetske strategije, a ulaganja u taj sektor ekološki

Kategorije

Arhiva