5. srpnja, u prostorima EIHP-a održana je press konferencija za novinare, a kasnije na večernjem druženju za poslovne partnere, svečano je obilježeno jubilarnih 25. godina rada.
Na održanoj press konferenciji za novinare, ravnatelj dr.sc. Goran Granić je okupljenim novinarima izjavio: “1994. godine, prije točno 25 godina, osnovan je Energetski institut Hrvoje Požar, kao neprofitni znanstveni institut u javnom vlasništvu, koji se financira radeći na projektima u Hrvatskoj i inozemstvu. Potporu osnivanja EIHP-a dali su pokojni predsjednik Tuđman, Vlada Republike Hrvatske, te energetske tvrtke HEP i INA. Ideja stvaranja Instituta temeljila se na interesu i potrebi države da ima znanstveni, neprofitni Institut nadležan za sva pitanja i reforme energetskog sektora, a koji će razumjeti javni interes u procesima ekonomske, vlasničke, zakonodavne i tehnološke tranzicije. Od tada, pa do danas, prijeđen je dug put, od institucije koja je u prvim godinama isključivo djelovala na području Republike Hrvatske, do današnjeg dana kada 70% poslovnih aktivnosti ostvaruje na projektima izvan Hrvatske. Veliko je područje na kojem ostvarujemo svoje poslovne aktivnosti: regija, istočna Europa, Azija, Afrika i EU. Djelujemo u više od 50 zemalja svijeta, a u zemljama s manje znanja i tradicije energetskog planiranja, stručnjaci Instituta su prenositelji znanja i edukatori. Institut je postao centar izvrsnosti za međunarodne institucije IAEA, IAE i FAO, u sklopu čijih aktivnosti radi edukacije širom svijeta.
Od prvog dana EIHP je bio nosilac aktivnosti tranzicije energetskog sektora kroz projekte:
- PROHES – Program razvoja i organizacije hrvatskog energetskog sektora
- Koncept reforme energetskog sektora (2001.)
- Energetska strategija i energetsko zakonodavstvo (2002.)
- Zakonodavstvo za obnovljive (2007.)
- Nacionalni energetski programi (12 energetskih programa – 2007./8.)
- Prva energetska strategija (2008. godina)
- Restrukturiranje energetskog sektora
- Implementacija projekata obnovljivih izvora
- Zakonodavstvo za energetsku učinkovitost
- Edukacija za energetske preglede i certifikatore
- Treći energetski paket
- Implementacija reforme, operatori sustava, tržišta itd
- Nova energetska strategija
Paralelno sa povećanje stručnih i znanstvenih aktivnosti u Hrvatskoj, povećavane su poslovne aktivnosti u inozemstvu:
- Preko 75 EU projekata
- U svim zemljama regije izrada strateških dokumenata
- Zemlje istočne Europe
- Afrika
- Azija
Mnogi projekti su vezani za suradnju s vladama i državnim institucijama za zemlje u kojima radimo. Može se smatrati da u nekim područjima energetskog planiranja i energetske statistike EIHP je postao referentna institucija.
Ostvarili smo suradnju s velikim brojem tvrtki, znanstvenih institucija i stručnjaka u Hrvatskoj, EU i svim zemljama gdje smo poslovno aktivni ili gdje educiramo stručnjake za znanja u planiranju. Ta suradnja obogaćuje i naša znanja i sposobnosti rješavanja sve većih i većih problema energetskog sektora.
Željeli smo biti institucija sa stavom, posvećena svakom projektu, ali ustrajna u obrani svog stručnog mišljenja i kada je pritisak bio velik da se to mišljenje promijeni. Mlađim suradnicima uvijek ponavljam, budite iskreni prema problemu koji analizirate, bez ublažavanja ili uveličavanja problema, ali i bez podilaženja, ma kakve okolnosti bile.
Zadaća Instituta je biti ispred vremena, razumjeti procese koji se odvijaju, biti sposobni analizirati i izračunati energetske i ekonomske posljedice politika koje se predlažu. Često je to i problem, kako planirati budućnost na temelju očekivanja s velikim brojem nepoznanica, kako ne otići u iracionalno i neostvarivo područje, ili iz straha od promjena blokirati bilo kakve promjene. Navikli smo da uvijek u startu postoji nerazumijevanje i tromost, te je potrebno najčešće 5-7 godina da određena ideja dobije kritični broj osoba koje to prihvaćaju, i spremne su se uključiti u nove politike. Samo onaj koji shvaća da je uvijek u manjku potrebnih znanja, može ići naprijed. Institut to je. Svaki projekt, svaki novi poslovni izazov je prilika za dogradnju znanja i iskustva, naravno i sve formalne prilike obrazovanja i usavršavanja.
Pred Hrvatskom, EU i cijelom međunarodnom zajednicom je najveći izazov, po obuhvatu i vremenu, u kojem se treba realizirati, povijesna tranzicija energetskog sektora. U narednih tridesetak godina trebalo bi promijeniti energetsku proizvodnju, transport/prijenos, distribuciju, potrošnju i ukupno gospodarenje energijom, a u cilju zaštite klime. To je po obuhvatu, dinamici, potrebnoj kreativnosti, razini znanja, sposobnosti razvojnih i istraživačkih institucija, poduhvat kakav se neće dogoditi u niti jednom drugom području života. Ciljevi tranzicije nadilaze sadašnje tehnologije, pa se svjesno tranzicija temelji na očekivanjima tehnološkog razvoja, a promjene trebaju ići putem koji će osigurati da tranzicija bude ekonomski održiva i s dugoročnim koristima za sve. Tranzicija energetskog sektora nije pitanje DA ili NE, već kako kreirati sve tehnološke, energetske, pravne, ekonomske odnose da to bude samogenerirajući proces temeljen na mobilizaciji svih sudionika i jasnim ekonomskim koristima.“
