Na završnom skupu projekta SRCplus, u Panonskom drvnom centru kompetencije, okupilo se oko pedesetak zainteresiranih sudionika, uključujući i Ministra poljoprivrede gospodina Tolušića. Sudionicima su predstavljeni rezultati trogodišnjeg istraživanja o mogućnostima uzgoja biomase za zatvaranje lokalnih lanaca topline kroz plantaže kultura kratkih ophodnji. Istraživanje je sufinancirano kroz EU program Inteligentna energija Europe SRC+ gdje je EIHP bio jedan od 10 partnera. Cilj projekta SRCplus projekta je ubrzanje razvoja lanaca lokalne opskrbe kulturama kratkih ophodnji (KKO, engl. Short Rotation Woody Crops – SRC) kroz implementaciju različitih aktivnosti usmjerenih prema jačanju kapaciteta i regionalnoj mobilizaciji glavnih dionika u lancima opskrbe na lokalnoj razini.
Danas su KKO prepoznate u Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2016. godinu (NN 20/16, 39/2016, 91/2016) za izravna plaćanja poput ostalih ratarskih kultura, no nedostaje Zakon o kulturama kratkih ophodnji koji će definirati na kojim će vrstama poljoprivrednog zemljišta biti dozvoljeno podizanje plantaža. Prema istom Pravilniku, jasno su definirane i drvenaste vrste koje se smatraju KKO, a to su autohtone vrste crna joha (Alnus glutinosa), breza (Betula sp.), grab (Carpinus sp.), kesten (Castanea sp.), jasen (Fraxinus sp.), topola (Populus sp), bagrem (Robinia pseudoacacia) i vrba (Salix sp.). Istraživanja projekta su bila usmjerena na uzgoj topole i vrbe nastavljajući se na prethodna istraživanja Hrvatskih šuma, Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Šumarskog instituta u Jastrebarskom, ali i zbog prirodnih staništa tih vrsta u području istočne Hrvatske.
Na završnom skupu su predstavljeni scenariji mogućeg tržišta KKO u Hrvatskoj. Sa strane ponude, prikazano je da podizanje plantaže KKO ne bi bilo atraktivno za aktivnog ratara koji slaže plodored sa dohodovnim kulturama. No, kod pasivnog ratara s klasičnim plodoredom ili umirovljenog ratara koji ima pred sobom opcije prodati ili dati zemlju u najam ili je pustiti da zaraste, KKO predstavljaju privlačnu opciju. Uzgoj KKO u niskom intenzitetu omogućava dodatno zeleno plaćanje, no isplativije je uzgajati KKO u intenzivnom uzgoju jer je prinos biomase po hektaru dva ili više puta veći. Podizanje plantaže KKO na „PŠ“ kategoriji zemljišta ne predstavlja privlačnu opciju zbog troškova krčenja zemljišta od obrasle vegetacije i pripreme tla koji mogu biti i veći od investicije u samu plantažu. S druge strane, privođenje obraslog poljoprivrednog zemljišta funkciji je rijetko kad privlačna investicija, nevezano za KKO. Zaključak je da, ukoliko se odluči za sadnju KKO samo na „PŠ“ zemljištu, takvu odluku moraju pratiti dodatne mjere koje će prenijeti troškove privođenja poljoprivrednog tla funkciji s poljoprivrednika na društvo, ali bez povećanja potrošnje javnih sredstava. KKO su malog radnog intenziteta te se mogu promatrati i kao mjera za sprječavanje nekontroliranog zaraštanja poljoprivrednih površina, erozije, regulaciju vodnog režima i/ili fitoremedijacije tla. Oslobađanje potencijala KKO od oko 60 PJ na poljoprivrednim površinama bi pozitivno utjecalo na prihode 39.000 OPG-ova kroz kultivaciju 215.000 ha.
Sa strane ponude je zaključeno da postoji potražnja za KKO i to pri postojećim kogeneracijama na drvnu biomasu i industrijskim kotlovnicama, primarno u drvno-prerađivačkoj industriji. Uz pretpostavku zamjene samo 20% sirovine sa sječkom iz KKO, tržište potražnje iznosi 6,24 PJ što bi opskrbilo oko 3 700 OPG-ova na 25 500 ha. Proizvodnja sječke iz KKO bi smanjila sirovinski pritisak s Hrvatskih šuma, oslobađanjem kvalitetnog drvnog ostatka za proizvodnju drvnih proizvoda veće dodane vrijednosti (MDF, lijepljene ploče, peleti…) povećava se konkurentnost.
Pročelnik Uprave odjela za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-Srijemske županije, g. A. Matić je opisao svoju viziju uklapanja KKO u razvoj VSŽ kroz aktivaciju napuštenog poljoprivrednog zemljišta, a doc.dr.sc. Ivezić je prikazao oko 560 parcela na istoku Hrvatske prikladne za uzgoj KKO kroz korištenje i usluga ekosustava, uz proizvodnju biomase za energiju.
Mr. Dundović je istaknuo brojne mogućnosti korištenja sječke iz KKO pa tako i za grijanje naših sela koja su ušorena i time prikladna za područno grijanje. Stavio je uzgoj energije iz KKO u kontekst Gradečke deklaracije koja je potpisana u siječnju 2017. godine u Grazu, a govori o potrebi za ambicioznijoj politici za smanjivanje stakleničkih plinova upravo kroz veće korištenje energije iz biomase. Nadovezao se dipl.ing.šum. D. Pfeifer koji je govorio o povijesti plantažnog uzgoja u Hrvatskoj te mogućnostima proizvodnje sadnog materijala u UPŠ Osijek.
Prof. dr.sc. Antolović sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je dao novu perspektivu korištenja biomase iz KKO kroz biorafinerije i pirolitičku obradu klona bijele topolovine za dobivanje bioulja i biougljena.
Zaključeno je da je Republika Hrvatska ima potrebe za energijom iz KKO te da postoje preduvjeti za ostvarivanje tržišta.
Izvor fotografija: www.vpz.hr
Za više, možete poslušati u Emisiji za selo i poljoprivredu na HR1, emisije na zahtjev od 11. veljače 2017.
SRC+ tim Energetskog instituta Hrvoje Požar je organizirao ili sudjelovao u oko 15 događaja na kojima su se razmijenile informacije i znanje s preko 350 sudionika. Između ostalog, napravljeni je i Priručnik o KKO koji se može preuzeti s poveznice te čitav niz materijala.
Zadnji događaj projekta će se održati 27. veljače 2017. u Osijeku, a za informacije pitajte: zfistrek@eihp.hr
