GBC Croatia, kao najveća organizacija za zelenu gradnju u Hrvatskoj i svijetu, već više od 10 godina radi na promicanju održive gradnje, infrastrukture i zelene energije. Rezultat toga je razvoj i rast sve većeg broja održivih projekata na hrvatskom tržištu. O svemu navedenom razgovaralo se s brojnim stručnjacima iz područja održive gradnje na 4. Središnjoj konferenciji o održivoj gradnji, koja se održala u hibridnom formatu, 24. i 25. studenog 2021. godine, u hotelu Capital u Zagrebu.
Konferenciji održanoj pod posebnim pokroviteljstvom Predsjednika RH, pridružilo se preko 40 predavača te ju je sveukupno online pratilo više od 1000 sudionika.
Neke od tema o kojima je bilo riječ na središnjem godišnjem okupljanju profesionalaca su:
- ODRŽIVOST I OTPORNOST GRADOVA I VELIKIH PROJEKATA U RH
- DGNB CERTIFIKAT – RAZVOJ I IMPLEMENTACIJA CERTIFIKATA U RH
- HRVATSKI FORUM O ODRŽIVOJ GRADNJI – 3D PRINTANJE
- nZEB & ENERGETSKA UČINKOVITOST
- ODRŽIVI MATERIJALI & ENERGETSKA OBNOVA ZGRADA
- SMANJENJE EMISIJA CO2 FINANCIRANJEM ODRŽIVIH PROJEKATA
- e-MOBILNOST
U panel raspravi ‘nZEB i energetska učinkovitost’, koju je moderirala voditeljica projekta nZEB dr. sc Vesna Bukarica, predstavljen je projekt sveobuhvatne energetske i seizmičke obnove zgrade Energetskog instituta Hrvoje Požar. Margareta Zidar iz EIHP-a, ujedno i glavna projektantica zgrade, predstavila je projekt kojim se cilja podići energetski razred na A razinu, ugradnja geotermalne dizalica topline i fotonapona na krov zgrade, baterijskih spremnika, integracija e-mobilnosti te digitalizacija sustava potrošnje energije. U raspravi su sudjelovali još i Nevena Štrbić (Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine), Mislav Kovač (Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU) i Mislav Stepinac (Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Cilj panel rasprave nije bio samo predstaviti nZEB, već otvoriti važnu temu sveobuhvatne obnove i transformacije fonda zgrada.
Zanimljive prezentacije i navedeni primjeri iz prakse iznjedrili su značajnu raspravu o održivoj gradnji u Hrvatskoj te stvorili podlogu za buduće suradnje. Ostvarenje smanjenih emisija štetnih plinova u skladu s planom Europske komisije o klimatskoj neutralnosti do 2050. istaknuto je kao ključan element prilagodbe nacionalnih propisa i procesa unutar industrije.
