‘Zaštitimo obalu, prilagodimo se klimatskim promjenama!’ naziv je međunarodne konferencije koja se održava u sklopu prekograničnog projekta AdriaClimu hotelu Park u Splitu 7. i 8. lipnja 2022. godine, u organizaciji Javne ustanove RERA. Uoči početka rada konferencije koja okuplja predstavnike 19 partnerskih organizacija iz Hrvatske i Italije te brojne gostujuće znanstvenike i predstavnike jedinica lokalne samouprave, Dalmatinskiportal.hr razgovarao je s Ilijom Drmačem, jednim od predavača na konferenciji i istraživačem na Energetskom institutu Hrvoje Požar, koji ima bogato iskustvo rada na projektima energetske učinkovitosti i upravljanja energijom u javnom i privatnom sektoru.
Njegovo iskustvo uključuje znanstveno istraživački i stručni rad u području energetske učinkovitosti i zaštite okoliša, sudjelovanje u raznim projektima za hrvatski javni sektor u području energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora i zaštita okoliša te upravljanje i koordinaciju projekta u Hrvatskoj (Zagreb), BiH i Bosni i Hercegovini (Mostar) i Iranu (Teheran).
Posljednjih godina aktivni ste u provedbi Akcijskog plana energetski i klimatski održivog razvitka – SECAP za gradove Cres, Šibenik, Ploče i Mali Lošinj, prijenosu znanja talijanskim partnerima koji im omogućuje razvoj svog SECAP-a (tri grada u Italiji) i stalnim poboljšanja metodologije izračuna rizika i ranjivosti. Možete li nam ukratko objasniti što to znači?
SECAP (Akcijski plan za energetski i klimatski održiv razvoj) predstavlja politički i strateški plan općine/grada za prilagodbu klimatskim promjenama. Plan se sastoji od tri najvažnije cjeline koje opisuju potrošnju energenata i njihove pripadajuće emisije CO 2 kroz sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete, rizike i ranjivosti sektora (turizam, poljoprivreda, šumarstvo…) na očekivane opasne događaje uzrokovane klimatskim promjenama te mjere ublažavanja i prilagodbe na klimatske promjene.
Kako u Hrvatskoj ide primjena SECAP-a i jeste li zadovoljni njome? Možemo li bolje, odnosno možete li nam navesti neki primjer dobre prakse?
Izrada akcijskih planova je zadnjih nekoliko godina aktualizirana kroz projekte Interreg-a (najviše ITA-CRO) te uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Primjena mjera definiranih planovima je najviše uvjetovana financijskim mogućnostima i svakako je od velike pomoći najavljeni natječaj FZOEU (kraj ove godine) za sufinanciranje mjera iz SECAP-a. Nemamo sveobuhvatne podatke o provedenim mjerama, ali s obzirom na to da je prvi SECAP u RH donesen prije tri godine (GRAD Zagreb) te uzimajući obzir sve što se dešavalo u proteklo vrijeme (COVID pandemija, rat u Ukrajini), realno je da planirane mjere u većoj mjeri nisu realizirane.
You can read the entire interview HERE.
