ENERGETSKI INSTITUT HRVOJE POŽAR

Vijesti

Sve ambiciozniji ciljevi za dekarbonizaciju i energetsku učinkovitost

Europska unija ulazi u novu eru energetske učinkovitosti, zahvaljujući nedavno revidiranoj Direktivi o energetskoj učinkovitosti. Sva ulaganja u energetsku i drugu infrastrukturu Europske unije veća od 100 milijuna eura, kao i ulaganja u promet veća od 175 milijuna eura, morat će se planirati po načelu energetska učinkovitost na prvom mjestu, odnosno Energy Effieceny First. Potrošnja energije treba biti smanjena za 11,7 posto do 2030. godine, u odnosu na predviđanja iz 2020.

Dio je to paketa ‘Spremni za 55’, koji se odnosi na cilj EU-a da smanji neto emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. To nosi brojne nove obaveze za gospodarstvo, stoga je Hrvatska gospodarska komora pokrenula ciklus radionica Spremni za 55 unutar ESG akademije HGK. Fokus jučerašnje radionice održane u HGK bila je održiva energetika budući da se upravo od dekarbonizacije energetike i smanjenja potrošnje energije očekuju najveći efekti, a i postavljaju ambiciozni ciljevi u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NECP). “Jasno nam je kako se tranzicija ne može dogoditi preko noći. Proces nije ni jednostavan, ni jeftin, niti se može odvijati brzo. Danas ćemo čuti kako se gospodarski sektor nosi sa sve većim izazovima koji su pred nama. Fokus se sve više stavlja i na važnost kibernetičke sigurnosti u energetici. Bit će riječi o tome kako izraditi izvješće o održivosti, uz pregled dostupnih financijskih programa”, rekla je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac. Istaknula je da je upravo u tijeku drugi po redu ciklus prvog hrvatskog nacionalnog alata za mjerenje održivosti – ESG ratinga HGK, koji je prošle godine ispunilo 400 tvrtki. U kontekstu energetske učinkovitosti i potrošnje energije, ovaj alat HGK tvrtke mogu koristiti i kao interni monitoring alat za prilagodbu novoj regulativi.

Robert Fabek, voditelj Odjela za energetsko i klimatsko planiranje u Energetskom institutu Hrvoje Požar, objasnio je ulogu nacionalnih energetskih i klimatskih planova u sklopu nove regulative. “Predstavljaju ključne strateške dokumente koji usmjeravaju države prema održivoj budućnosti. Oni su od presudne važnosti jer omogućavaju koherentno planiranje i implementaciju mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova, povećanje energetske učinkovitosti i promicanje obnovljivih izvora energije. Kroz takve planove, države mogu postaviti jasne ciljeve, pratiti napredak i prilagoditi strategije u skladu s međunarodnim obavezama”, rekao je Fabek. Istaknuo je da je Hrvatska izradila nacrt ažuriranog NECP-a i u srpnju 2023. predala na ocjenu Europskoj komisiji. Neki od ključnih ciljeva poput smanjenja emisija stakleničkih plinova izvan sustava trgovanja u skladu su s EU legislativom dok je, prema ocjeni Komisije, za ciljeve energetske učinkovitosti i obnovljive izvore energije ipak potrebna nešto veća ambicioznost.

Na radionici je iz EIHP-a sudjelovala i Vesna Bukarica, voditeljica Odjela za energetsku učinkovitost, koja je prisutne upoznala s novostima i obvezama koje donose revidirana Direktiva o energetskoj učinkovitosti i nova Direktiva o energetskim svojstvima zgrada. Dio radionice bio je posvećen i ugovorima PPA – Power Purchase Agreement, koji se sklapaju između proizvođača i potrošača energije iz obnovljivih izvora, agregiranju, kibernetičkoj sigurnosti, izvještavanju o održivosti kao i pregledu dostupnih financijskih programa za financiranje energetskih projekata.

Podijeli

Više objava

Kategorije

Arhiva