Iako se na drvnu biomasu i dalje grije velik broj kućanstava u Hrvatskoj – praktički njih pola prema podacima iz 2021. godine – njeno izgaranje baš i nije povoljno za okoliš. Prilikom izgaranja nastaju CO2, za zdravlje nepovoljne lebdeće čestice i dušikovi oksidi. Istovremeno, ovaj način grijanja je pristupačan, a u mnogim kućanstvima peći na kruta goriva neizostavni su dodatak od davnih dana, piše Bauštela.hr.
Dojam je i da se ovaj način grijanja doživljava kao ‘najsigurniji’ uslijed prijetnji o nestašici drugih energenata u posljednjih nekoliko godina. Svejedno, ne smijemo zaboraviti da bi ovakav način grijanja mogao imati negativan utjecaj na zrak i planove o održivosti u EU-u. O ovom problemu i mogućim rješenjima Bauštela.hr je razgovarala s istraživačicom Marinom Malinovec Puček iz Odjela za energetsku učinkovitost u EIHP-u.
Drvna biomasa danas se pojavljuje, odnosno energetski se iskorištava u četiri osnovna uporabna oblika: kao cjepanice, briketi, sječka i peleti. Iako ima prednosti kao što su obnovljivost, CO2 neutralnost (barem ‘na papiru’) te mali faktor primarne energije, činjenica je da drvo u svom sastavu sadrži od 47 do približno 50 posto ugljika (C). U slučaju potpunog izgaranja pretvara se u CO2, uz oslobađanje određene količine toplinske energije, upozorava Malinovec Puček. Dodaje da količina CO2, nastala izgaranjem drvne biomase, odlazi direktno u atmosferu na lokaciji same zgrade koja je koristi kao gorivo te zagađuje okoliš.
Cijeli tekst možete pročitati na linku: https://baustela.hr/odrziva-gradnja/izgaranje-drva-oslobada-nezdrave-cestice-i-spojeve-tako-se-grije-skoro-pola-kucanstava-u-hrvatskoj/
