Globalna klimatska kriza postaje sve intenzivnija, a posljednji podaci to potvrđuju. Prosječna globalna temperatura u razdoblju od veljače 2023. do siječnja 2024. premašila je predindustrijske razine za 1,5 °C, a 2023. godina zabilježena je kao najtoplija u povijesti, s prosjekom od 1,48 °C iznad predindustrijskih razina. Prema podacima Europske komisije, Europa je identificirana kao kontinent koji se najbrže zagrijava, pri čemu je stopa zagrijavanja od 1980-ih do danas dvostruko veća od globalnog prosjeka. Posebno su ugroženi sustavi opskrbe hranom i vodom, energetska sigurnost, infrastruktura, ali i zdravlje stanovništva. Gusto naseljena urbana područja definirana su kao posebno izložena, stoga njihova prilagodba na klimatske promjene postaje sve važnija. Unutar urbanih područja, povijesni dijelovi su dodatno ugroženi i često zanemareni te je jačanje otpornosti na klimatske promjene jedan od prioriteta EU-a.
Kroz projekt RE-PUBLIC SPACES, kojeg u Hrvatskoj provodi Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP), želi se povećati otpornost povijesnih gradova na klimatske promjene kroz inovativne pilot projekte. RE-PUBLIC SPACES je financiran iz programa Interreg Central Europe, uz sufinanciranje EBRD-a, u ukupnom iznosu od 1.467.368,66 EUR. Projekt se temelji na međunarodnoj suradnji četiri zemlje: Poljske, Slovenije, Italije i Hrvatske, te uključenju povijesnih gradova srednje Europe. Matea Kalčićek, istraživačica iz Odjela za OIE i zaštitu okoliša, voditeljica je radnih aktivnosti ispred EIHP-a.
Cijeli tekst možete pročitati na linkovima:
https://www.poslovni.hr/vijesti/prilagodavamo-povijesna-dvorista-klimatskim-izazovima-4459133
