19.05.2015. u Zagrebu, održan je Njemačko-hrvatski simpozij “Male hidroelektrane u Hrvatskoj”. Cilj simpozija bio je prikazati aktualno stanje te istaknuti potencijale hidroenergije u Hrvatskoj s posebnim naglaskom na male hidroelektrane. Na simpoziju su sudjelovali stručnjaci iz područja obnovljivih izvora energije kao i zainteresirane tvrtke iz Njemačke i Hrvatske.
Simpozij se održao u sklopu projekta poticanja suradnje na području obnovljivih izvora energije uz potporu njemačkog Saveznog ministarstva gospodarstva i energije. Organizacijski partner u Njemačkoj bila je tvrtka eclareon GmbH. Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora već osmu godinu zaredom organizira projekte poticanja suradnje iz područja obnovljivih izvora energije te je na tržištu prepoznata kao pouzdani partner povezivanja oba tržišta. Simpoziju je ove godine prisustvovalo preko 120 predstavnika renomiranih hrvatskih tvrtki, predstavnika lokalnih samouprava, inženjerskih i projektnih ureda, institucija i dr.
Na simpoziju je kao predstavnik Instituta prezentaciju održao Nikola Matijašević sa temom Potencijal malih hidroelektrana u Republici Hrvatskoj.
“U Republici Hrvatskoj malim hidroelektranama smatraju se objekti instalirane snage do 10 MW. Zadnje javno financirano studijsko istraživanje potencijala malih hidroelektrana u Hrvatskoj datira iz 1998. godine. Od tada su se okolnosti u energetskom sektoru značajno izmijenile. Republika Hrvatska je postala punopravna članica Europske unije te je članstvom preuzela cjelokupnu pravnu stečevinu Unije. Krajem 2008. godine EU je usvojila energetsko-klimatski paket zakona, poznatiji kao ciljevi „20-20-20“. Za tematiku malih hidroelektrana značajno je da se tim paketom EU obvezala kako će do 2020. godine 20 posto energije iz bruto neposredne potrošnje biti proizvedeno u obnovljivim izvorima energije.
U pogledu zaštite okoliša, najznačajnija promjena okruženja je uspostava ekološke mreže Republike Hrvatske. Ekološka mreža proglašena je Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/2013) i predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000 na području RH. Velik dio vodotoka u RH nalazi se na takvim područjima, odnosno pokriven je ekološkom mrežom. To izravno utječe na proceduru izgradnje malih hidroelektrana. Iako male hidroelektrane sa snagom ispod 5 MW ne podliježu potrebi izrade cjelovite studije utjecaja na okoliš, kod lokacija koje su pokrivene ekološkom mrežom potrebno je izraditi ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu bez obzira na instaliranu snagu. Dosadašnja studijska razmatranja tematike malih hidroelektrana nisu ni na koji način uzimala u obzir tematiku ekološke mreže.
Određene podloge o potencijalu malih hidroelektrana već postoje, ali je potrebno napraviti kvalitetnu reviziju svake lokacije sukladno novim uvjetima, kao i reviziju tehničkog potencijala koja će uzeti u obzir i protoke za posljednjih 15-20 godina.
Ukupni prirodni hidropotencijal u Republici Hrvatskoj iznosi oko 21,7 TWh, dok tehnički hidropotencijal iznosi oko 12,8 TWh. Oko 50% hidropotencijala je iskorišteno što znači da preostali dostupni tehnički hidropotencijal iznosi oko 6,4 TWh. Oko 10% ukupnog tehničkog hidropotencijala se odnosi na hidropotencijal malih vodotoka (≈ 1 TWh/god.).
Tako tehnički potencijal malih hidroelektrana (ne uzimajući u obzir ekološka ograničenja) iznosi oko 350 MW, dok realno ostvarivi potencijal prema dosadašnjim ne potpunim istraživanjima iznosi oko 100MW. Pojedini potencijalni projekti za izgradnju malih hidroelektrana bili su prikazani tablicama i kartama lokacija. “, istaknuo je Nikola Matijašević u sklopu održanog predavanja.
Više o samome simpoziju možete pronaći na službenoj stranici.
Toplinarstvo 2023.: “Geotermalna energija i sustavi toplinarstva – primjeri najbolje prakse”
“Geotermalna energija i sustavi toplinarstva – primjeri najbolje prakse” naziv je prezentacije koju je dr.
